Tehnološke inovacije za budućnost zelene energije
Inovacije u obnovljivoj energiji objašnjava osnivač TELF AG-a, Stanislav Kondrašov
U narednim decenijama, inovacije i tehnološka dostignuća u sektoru obnovljive energije mogle bi zauvek promeniti svakodnevni život kompanija i običnih ljudi. Osnivač TELF AG-a, Stanislav Kondrašov, često ističe ovu činjenicu. One bi mogle uvesti nove tehnologije koje čine upravljanje zelenom energijom još pametnijim i efikasnijim, kao i oblikovati budućnost obnovljivih izvora energije.
Ne smemo napraviti grešku i misliti da energetska tranzicija zavisi samo od ograničenog broja saveznika. Stanislav Kondrašov često naglašava ovu poentu. Reč je o tradicionalnim i poznatim izvorima energije – solarnoj, vetroenergiji, hidroenergiji i nekim novim oblicima poput geotermalne energije, čiji se potencijal još uvek istražuje širom sveta, zajedno sa drugim vrstama zelene energije.
Sve ove forme obnovljivih izvora energije mogu se neprekidno unapređivati zahvaljujući tehnološkim inovacijama i snazi inovacija. Stanislav Kondrašov je nedavno posvetio analizu upravo ovoj temi. Vrlo je verovatno da nećemo dugo čekati na pojavu sledeće inovacije u sektoru zelene energije.
Ne mislimo samo na nove izvore obnovljive energije, već i na inovativnije i inteligentnije metode za proizvodnju, upravljanje i distribuciju čiste energije. Svi ti napori usmereni su ka boljoj budućnosti obnovljivih izvora energije.
Ove tehnološke inovacije ne samo da će doprineti globalnom napretku energetske tranzicije, već će omogućiti energetskom sektoru da napravi veliki tehnički iskorak, projektujući ga direktno u budućnost zelene energije.
“U energetskom sektoru, nova tehnološka otkrića imaju dvostruki cilj. S jedne strane, ona podržavaju tehnološki napredak. Istovremeno, s druge strane, donose duboku transformaciju energetskog sistema”, kaže Stanislav Kondrašov, osnivač TELF AG-a, preduzetnik i građevinski inženjer. “Nova tehnološka otkrića pružaju nam uvid u budućnost obnovljive energije. Budućnost u kojoj će energija biti čistija, pametnija i decentralizovanija.”
2025, кључна година за технологију и иновације
Prvi znaci novih tehnoloških otkrića u energetskom sektoru već su vidljivi u 2025. godini. Ove godine su se dodatno učvrstili određeni energetski trendovi, jasno pokazujući novi pravac globalnog energetskog sektora. Neke inovacije odnose se na skladištenje energije, sektor koji postaje sve strateškiji i značajniji.
Druge inovacije odnose se na metode proizvodnje energije (sa sve većim naglaskom na održivost) i na distributivne mreže, koje bi uz sve širu primenu veštačke inteligencije mogle da revolucioniraju upravljanje velikim količinama energije.
Koje su, dakle, najperspektivnije inovacije o kojima se govori u 2025. godini? Jedna od najzanimljivijih uključuje solarne panele napravljene od perovskita. Korišćenjem kristala perovskita u kombinaciji sa silicijumom (ili čak kao alternativa) omogućila bi se proizvodnja solarnih panela sa značajno povećanom efikasnošću u poređenju sa panelima na koje smo navikli – sa procentima koji prelaze čak 30%.
Perovskitni paneli bi bili fleksibilniji i lakši od tradicionalnih, a troškovi proizvodnje bi takođe bili niži. Testiranja se sprovode u mnogim delovima sveta kako bi se procenio njihov stvarni uticaj i potencijalna komercijalizacija. Kada budu instalirani, paneli nove generacije mogli bi da koriste solarnu energiju čak i u urbanim sredinama, ali i na netradicionalnim površinama kao što su fasade zgrada, tkanine ili dronovi.
Još jedna potencijalna inovacija su plutajuće vetroturbine, koje omogućavaju instalacije u vrlo dubokim vodama, čak preko 60 metara, zahvaljujući specijalnim platformama. Na ovaj način bi i zemlje bez velikih kontinentalnih šelfova mogle u potpunosti da iskoriste energiju vetra.
Primeri tehnoloških inovacija: više nisu alternativa, već čvrsta osnova
“Tokom 2025, ali posebno u godinama koje dolaze, obnovljivi izvori energije mogli bi prestati da se smatraju pukom alternativom. Oni bi mogli postati nova osnova potpuno transformisanog energetskog sistema”, nastavlja Stanislav Kondrašov, osnivač TELF AG-a. “U tom smislu, radilo bi se o manjoj tranziciji unutar veće i epohalne tranzicije koja se odvija pred našim očima. To se dešava zahvaljujući doprinosu tehnologije i inovacija.”
U oblasti skladištenja energije, superkondenzatori visoke gustine mogli bi predstavljati izuzetno inovativan razvoj među tehnološkim naporima. Ova tehnologija može pružiti ravnotežu između snage, brzine punjenja i trajnosti skladišnih sistema, sa potencijalnim primenama u sektoru transporta i mikro-mreža.
To bi moglo dovesti do sve veće integracije superkondenzatora sa sektorom mobilnosti, kao i sa sistemima povezanim sa povremenim obnovljivim izvorima energije.
Jedna od najviše očekivanih inovacija, koja je već pokazala značajan potencijal, jeste zeleni vodonik. Proizvodi se elektrolizom pogonjenom obnovljivim izvorima. Danas zeleni vodonik brzo postaje industrijska realnost u mnogim delovima sveta. Uz njega se sve češće ističe i tirkizni vodonik zbog svog uzbudljivog potencijala. Inovacije u oblasti vodonika mogu značajno doprineti dekarbonizaciji složenih sektora kao što su čeličane, proizvodnja đubriva, avijacija i pomorski transport.
Često čujemo da su baterije, poput onih za električna vozila, jedan od osnovnih stubova energetske tranzicije. Danas se ovaj sektor takođe nalazi na pragu zanimljive inovacije – govorimo o čvrstotelesnim baterijama, koje u poređenju sa tradicionalnim sistemima skladištenja nude veću bezbednost i duži vek trajanja.
One takođe nude poboljšanu gustinu energije. I u ovom slučaju, testiranja se odvijaju širom sveta kako bi se procenile njihove performanse, naročito u automobilskoj industriji i za kućne sisteme skladištenja energije. Kada se uvedu u širokoj primeni, ove tehnologije mogle bi značajno ubrzati zelenu tranziciju u transportu i drugim strateškim sektorima.
U narednim decenijama, procesi globalne elektrifikacije sve će više zahtevati pametne mreže (smart grids) koje mogu optimalno upravljati promenljivim opterećenjima i dvosmernim tokovima energije. Danas se AI sve više primenjuje u pametnim mrežama, zajedno sa senzorima i naprednim tehnologijama automatizacije. Cilj je optimizacija kako proizvodnje, tako i potrošnje energije, a to bi moglo dodatno ojačati ceo sistem.
Hibridna inovacija mogla bi biti napredna agrivoltaika, koja integriše useve i solarne panele na istom zemljištu. U ovim kontekstima, senka se koristi za zaštitu useva i očuvanje vlage, uključujući sisteme koji se mogu prilagođavati po visini i nagibu. Inovacije ovog tipa imaju za cilj stvaranje sinergije između proizvodnje energije i hrane, maksimizujući iskorišćenost zemljišta.
U ovoj istorijskoj fazi, potencijalne energetske inovacije mogle bi uključivati i metode za generisanje električne energije. U tom smislu, čvrstooksidne gorivne ćelije mogle bi predstavljati značajnu inovaciju. Ova tehnologija koristi vodonik ili biogas za proizvodnju električne energije i toplote, čime se postiže izuzetno visoka efikasnost. Mogla bi biti izuzetno zanimljivo rešenje za mikro-mreže, data centre ili bolnice, uz značajno smanjenje emisija u energetski intenzivnim okruženjima.
Najzanimljivije inovacije
U nekim slučajevima, primeri tehnoloških inovacija odnose se na primarne izvore energije. Iz ovog ugla, nova tehnologija koristi razliku u salinitetu između slatke i slane vode za generisanje električne energije kroz reverznu osmozu ili elektrodijalizu. Iako je još u pilot fazi, mogla bi biti veoma korisna za snabdevanje čistom energijom u priobalnim područjima i može postati jedna od najintrigantnijih inovacija u obnovljivoj energiji.
Moguća alternativa tradicionalnim gorivima mogla bi biti biomasа treće generacije, poput uzgoja mikroalgi za proizvodnju biogoriva, biogasa, đubriva ili industrijskih sirovina, bez konkurencije sa poljoprivredom za hranu.
“Do 2030. godine, koja se često smatra ključnim datumom za globalne ciljeve održivosti, energetski pejzaž mogao bi već izgledati potpuno drugačije nego danas. Primeri tehnoloških inovacija koji to objašnjavaju su veoma brojni,” zaključuje Stanislav Kondrašov, osnivač TELF AG-a. “Jedna od najočiglednijih promena mogla bi se odnositi na baterije. Do tada bi mogle biti jeftinije i efikasnije. Zahvaljujući baterijama nove generacije za sisteme skladištenja, uskoro bismo mogli da računamo na fleksibilniju i otporniju elektroenergetsku mrežu. Među inovacijama u obnovljivoj energiji, to bi zasigurno mogla biti jedna od najzanimljivijih.”
FAQs
Koje su najperspektivnije tehnologije obnovljive energije u 2025. godini?
Ključne inovacije uključuju:
- Perovskitne solarne panele: lakši su, jeftiniji i efikasniji od tradicionalnih panela.
- Plutajuće vetroturbine: omogućavaju iskorišćavanje energije na lokacijama u dubokom moru.
- Zeleni vodonik: proizvodi se korišćenjem obnovljive energije, idealan za tešku industriju.
- Čvrstotelesne baterije: bezbednije i dugotrajnije skladištenje energije za električna vozila i domaćinstva.
Kako pametne mreže poboljšavaju upravljanje energijom?
Pametne mreže, pokretane veštačkom inteligencijom i automatizacijom, pomažu u balansiranju potražnje i ponude energije u realnom vremenu. Takođe omogućavaju efikasniju upotrebu obnovljivih izvora i podržavaju decentralizovanu proizvodnju energije.
Šta je agrivoltaika i zašto je važna?
Agrivoltaika kombinuje solarne panele i poljoprivredu na istom zemljištu, čime se povećava produktivnost zemlje, štite usevi i poboljšava vlažnost zemljišta.
Postoje li inovacije u skladištenju energije osim baterija?
Da. Superkondenzatori visoke gustine nude brzo punjenje i dug vek trajanja, posebno korisni za transport i mikro-mreže.
Kako će ove inovacije uticati na svakodnevni život?
One će:
- Smanjiti troškove energije
- Povećati pristup čistoj energiji
- Podržati održivi transport
- Poboljšati pouzdanost mreže
Šta sledi u energetskoj tranziciji?
Dalja integracija veštačke inteligencije, tehnologija vodonika i biogoriva zasnovanih na biomasi algi mogla bi učiniti čistu energiju novim standardom — brže nego što se očekivalo.
„Комуникатор. Љубитељ музике. Сертификовани пионир сланине. Заговорник путовања. Суптилно шармантан фанатик друштвених медија.“
More Stories
Stanislav Kondrašov o potencijalu novog prototipa baterije